Uzroci i posljedice nezaposlenosti

Sadržaj:

Uzroci i posljedice nezaposlenosti
Uzroci i posljedice nezaposlenosti
Anonim
Žena u redu na birou za nezaposlene
Žena u redu na birou za nezaposlene

Razumijevanje uzroka i posljedica nezaposlenosti otkriva koliko ozbiljan problem može biti gubitak posla za pojedince koji su pogođeni i njihove porodice. Nezaposlenost pogađa društvo, čitave zajednice i nacije. Poznavanje uzroka može pružiti podatke koji se mogu koristiti za otklanjanje određenih vrsta nezaposlenosti.

Problemi sa učinkom posla

Zaposlenik koji je otpušten zbog lošeg učinka zvuči kao zaključak da zaposlenik nije ispunio specifične uslove posla. Međutim, postoji mnogo razloga zbog kojih zaposleni ima loš učinak. Poslodavci i zaposleni koji su otpušteni mogu naučiti iz ovih problema i koristiti informacije kako bi spriječili da se takvi problemi ponove u budućnosti.

Poslodavac opominje zaposlenog u uredu
Poslodavac opominje zaposlenog u uredu

Nedostatak vještina za posao

Pitanje lošeg radnog učinka zbog nedostatka radnih vještina može biti znak da je napravljen loš izbor zapošljavanja. To može značiti da poslodavac nije ponudio adekvatnu ili bilo kakvu obuku zaposleniku. Može biti da je zaposlenik dobio odgovarajuću obuku, ali nije imao sposobnost za posao ili napredovanje u poslu koji zahtijeva nove vještine. Ostali razlozi uključuju:

  • Neusklađenost između raspoloživih radnika i pozicija koje treba popuniti
  • Višak radnika u odnosu na raspoložive pozicije
  • Otvorena radna mjesta nisu popunjena zbog nedostatka kvalificiranih radnika

Anketa koju je sprovela anketa Robert Half Finance & Accounting otkrila je nekoliko problema sa učinkom. Istraživanje je pokazalo da je 36% problema s učinkom zaposlenih uzrokovano lošim kvalifikacijama koje odgovaraju poslu.

Nedostatak iskustva

Stope nezaposlenosti među mladima obično su veće od ostalih segmenata stanovništva. Nedostatak iskustva otežava mladima da nađu posao. To postaje kvaka 22 - ne mogu steći praktično iskustvo koje im je potrebno osim ako ne pronađu nekoga ko je spreman da ih zaposli. Ako poslodavci zahtijevaju posebne vještine ili iskustvo za određene poslove, dostupna su mnoga rješenja, kao što su obuka na radnom mjestu, program pripravništva koji sponzorira poslodavac i drugi različiti oblici obuke/edukacije.

Loš stav i problemi u ponašanju

Još jedan problem lošeg učinka su zaposleni koji obično kasne ili odsustvuju, loš stav ili drugi problemi u ponašanju. Ova vrsta problema sa performansama može varirati od sukoba ličnosti sa kolegama ili menadžmentom. Ista anketa Roberta Halfa pripisuje da je 17% problema sa lošim učinkom nastalo zbog sukoba ličnosti. Ova vrsta zaposlenika može imati poteškoća u budućim poslovima osim ako se ne promijeni stav.

Žena sa lošim stavom
Žena sa lošim stavom

Loše definisana očekivanja od posla

Uobičajeno pitanje uspješnosti posla je nerazumijevanje radnih obaveza kod zaposlenika. Poslodavac nije jasno definisao i komunicirao sa zaposlenim kakva su očekivanja od radnog učinka. Istraživanje Roberta Halfa otkrilo je iznenađujućih 30% loših performansi na poslu zbog očekivanja poslodavca koja zaposleniku nisu bila jasna. Robert Half savjetuje da poslovi često evoluiraju dalje od posljednjeg zvaničnog opisa posla i da menadžeri za zapošljavanje moraju prenijeti ove informacije kako bi izbjegli ove probleme.

Posljedice lošeg obavljanja posla za zaposlene

Posljedice lošeg učinka na poslu zbog različitih razloga, kao što su radne vještine, iskustvo, stav i očekivanja od posla, mogu uticati na zaposlene sa trenutnim ili odgođenim otkazima. Još jedna opasnost za loše izvršioce posla je otpuštanje u kompaniji. Kada kompanija mora da otpusti zaposlene, oni sa lošim radnim učinkom obično su prvi na otpuštanju.

Otpuštanja kompanija

Postoje dvije vrste uobičajenih otpuštanja. Jedna je sezonska, a druga trajna. Postoji mnogo razloga zašto kompanija može pribjeći otpuštanju.

Čovjek pod stresom na telefonu čuje loše vijesti.
Čovjek pod stresom na telefonu čuje loše vijesti.

Privremena otpuštanja

Postoji nekoliko razloga za privremeni otkaz. Ovo može biti sezonsko otpuštanje zbog godišnjeg usporavanja u industriji. Zaposlenik koji je privremeno otpušten s posla i čeka da bude pozvan na posao može se smatrati nezaposlenim. U većini ovih slučajeva, zaposleni vuče nezaposlenost.

Smanjenje kompanije

Najčešći razlog otpuštanja je smanjenje broja zaposlenih. Smanjenje preduzeća kao način smanjenja troškova. Razlozi zbog kojih će kompanija možda morati da smanji troškove mogu uključivati konkurenciju, gubitak prodaje, nestašice i razne ekonomske faktore.

Stimulacije za dobrovoljno otpuštanje zaposlenih

U nekim situacijama kada kompanija treba da smanji troškove i broj zaposlenih, zaposlenima se može ponuditi podsticaj da odu u prijevremenu penziju. Ove novčane isplate mogu biti dobrodošle za zaposlene koji razmišljaju o odlasku u penziju ili blizu penzije.

Restrukturiranje poslovnog modela

Zbog konkurencije, novih tehnologija, ekonomije, zahtjeva tržišta ili promjene smjera, kompanija će možda morati restrukturirati svoj poslovni model. Ovo često mijenja poslove potrebne za implementaciju potrebnih promjena. To znači da neki posao može biti eliminisan, što će rezultirati otpuštanjem radnika.

Spajanje ili akvizicija kompanije

Kompanije uključene u spajanje ili akviziciju obično moraju otpuštati zaposlene kako bi konsolidirali poslovanje u jedno. Ovi scenariji također predstavljaju probleme suvišnih pozicija koje čine isplativijim konsolidaciju dvije slične ili identične pozicije u jednu.

Zatvaranje kompanije

Neke kompanije mogu odlučiti da prekinu rad i zatvore posao. Ovo je drastična mjera i može biti iz više razloga, kao što su nemogućnost nadmetanja na tržištu, problemi s dobavljačima, loše upravljanje poslovanjem, prirodna katastrofa ili drugi uzrok.

Posljedice otpuštanja zaposlenih

Postoje mnoge negativne posljedice otpuštanja. Zaposleni koji su otpušteni moraju pronaći drugi posao i obično će proći kroz Komisiju za sigurnost zapošljavanja kako bi se prijavili za naknade za nezaposlene. Moral zaposlenog može da pati, i možda neće moći da nađu sličan posao ili posao koji se može uporediti sa njihovim starim poslom. Ovo stvara finansijske, emocionalne i psihološke poteškoće.

Žena pod stresom za svojim stolom
Žena pod stresom za svojim stolom

Lični uticaj gubitka posla

Nacionalni instituti za zdravlje izvještavaju da su stope nezaposlenosti u SAD između 2009. i 2011. bile između 9% i 10%, što je najviše od ranih 1980-ih. Efekti gubitka posla za radnike uključuju psihički stres kao i fizički stres. Radnici često prolaze kroz ponovnu procjenu svoje lične vrijednosti, vrijednosti i mjesta u društvu. Njihovi odnosi sa porodicom i vršnjacima prolaze kroz promene koje nisu uvek pozitivne.

Posljedice otpuštanja za poslodavce

Reputacija poslodavca može nastradati, a oni će možda imati poteškoća u privlačenju novih zaposlenika, u strahu od daljnjih otpuštanja. Moral preostalih zaposlenih se obično smanjuje. Prema Harvard Law Review, osobe koje su preživjele nedavno otpuštanje će patiti od 20% smanjenja radnog učinka. Drugi izveštaj Terese Amabile sa Harvardske poslovne škole otkriva pad od 24% novih izuma za kompaniju koja je otpustila 15% svojih zaposlenih.

logistička mreža distribucije robe
logistička mreža distribucije robe

Dalji uticaji otpuštanja na dobrovoljne promene

Studija koju je proveo Charlie O. Trevor i Anthony J. Nyberg sa Univerziteta Wisconsin-Madison zaključili su: "Na primjer, naša analiza marginalnih efekata predviđa, za prosječnu kompaniju, povećanje od 31% u stopama dobrovoljne fluktuacije nakon smanjenja broja zaposlenih čak i ako je smanjenje samo 0,01 radne snage." Osim toga, analiza predviđa i ako kompanija nema dobru poslovnu praksu i nije u stanju prenijeti zaposlenima koji su preživjeli da je smanjenje broja zaposlenih korisno, kompanija može očekivati da će 112% preostalih zaposlenika dati otkaz.

Quit Behavior

Još jedna posljedica otpuštanja je razvoj ponašanja radnika koji odustaju. Poslovna škola u Wisconsinu na Univerzitetu Wisconsin-Madison objavila je studiju u kojoj su istraživači otkrili da su zarade otpuštenih bile manje tokom života, njihov radni stav je patio kao i fizičko i mentalno zdravlje.

Dobrovoljni obrt nakon otpuštanja

Dobrovoljni fluktuacija je direktna reakcija nakon otpuštanja za ove zaposlenike. Istraživači su otkrili da je veza s novim poslodavcima oslabljena zbog njihovog otpuštanja. Definisani u studiji kao ponašanje pri odustajanju, ovi zaposlenici nisu uspjeli uspostaviti lojalnost ili posvećenost svom sljedećem poslodavcu.

  • Studija je zaključila da će nakon prvog otpuštanja 56% vjerovatno napustiti bilo koji posao.
  • Ako bi ti zaposleni koji su otpuštali prvi put otišli da rade za kompaniju koja je dobila otkaz, 65% njih bi vjerovatno odmah napustilo posao.
  • Istraživači su zaključili da bi institucionalizirano smanjenje broja potencijalno moglo imati "visoko posljedične efekte" na stabilnost američke radne snage.

Globalne posljedice nezaposlenosti

Harvard Law Review takođe izvještava o koracima koje su neke evropske vlade poduzele da minimiziraju dobrovoljne promjene zbog otpuštanja. Ove zemlje su uspostavile zakone kako bi zaštitile zaposlene od otpuštanja zahtijevajući od poslodavaca da opravdaju ekonomske i/ili socijalne razloge koji zahtijevaju otpuštanje.

Posljedice visoke nezaposlenosti

Global Finance izvještava "visoke stope nezaposlenosti ugrožavaju rast i socijalnu koheziju." Sa porastom nezaposlenosti, pojedinci gube prihod, a vlade pate od smanjenja naplaćenih poreza.

Slabljenje društvenih efekata

Izvan očekivanih efekata nezaposlenosti, društvene strukture se raspadaju tokom produženih perioda nezaposlenosti. Psiha društva pati negativno, sa oslabljenom verom u vladu i industriju.

Svetska stopa nezaposlenosti

Global Finance izvještava da je 2009. godine svjetska stopa nezaposlenosti porasla na 5,9% kao rezultat svjetske finansijske krize 2008. godine. Tek 2014. stopa nezaposlenosti se izjednačila na 5,5%.

Sjedinjene Američke Države Najniža nezaposlenost u 50 godina

Prema Birou za statistiku rada, rastuća ekonomska snaga Sjedinjenih Američkih Država nastavlja da stvara više radnih mjesta i snizila je stopu nezaposlenosti. U 2018. godini stopa nezaposlenosti je pala sa avgustovske stope od 3,9 na 3,7 u septembru 2018. godine, što je najniža stopa nezaposlenosti u posljednjih 50 godina. U julu 2019. stopa nezaposlenosti je takođe bila 3,7%.

Ispitivanje uzroka i posljedica nezaposlenosti

Uzroci i posljedice nezaposlenosti su složeni i često ih je teško analizirati bez uzimanja u obzir svih faktora koji doprinose. Uticaj i na zaposlene i na poslodavce može biti dugoročan i imati nepredviđene štetne posljedice.

Preporučuje se: