Mediji, javnost i naučne zajednice fokusiraju se više nego ikada na 30 najvećih ekoloških problema sa kojima se Zemlja trenutno suočava. Mnoge brige su međusobno povezane, prateći mrežu života. Kako sve veći broj dokaza potkrepljuje razarajući učinak koji ljudi imaju na okoliš, sve više ljudi poduzima korake da zaštite okoliš i obrazuje druge.
Top 6 javnih zabrinutosti
Amerikance najviše brine šest ekoloških problema.
1. Biodiverzitet
Biodiverzitet obuhvata svaki živi organizam na planeti. Različite zabrinutosti za zagađenje, ugrožene vrste, kao i povećanje izumiranja vrsta i različitih vrsta zagađenja, čine biodiverzitet ekološkim problemom broj jedan. Na osnovu povećane stope izumiranja vrsta, neki naučnici su izjavili da je Zemlja u muci šestog proširenja, a peto je bilo kada su dinosaurusi nestali. Istraživanje koje su sproveli National Geographic Society i Ipsos (istraživanje tržišta) od 12.000 ljudi širom svijeta otkrilo je da većina vjeruje da pola Zemlje treba biti posvećeno zaštiti kopna i mora.
2. Kontaminacija vode za piće
Kontaminacija slatke vode koja se koristi za potrebe domaćinstava, uključujući zagađenje rijeka, jezera i akumulacija, zauzima prvo mjesto na listi ekoloških problema za 61% Amerikanaca. Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) postavila je standarde za osiguranje kvaliteta vode za piće kako bi se zaštitilo javno zdravlje ograničavanjem nivoa raznih zagađivača kao što su mikroorganizmi, dezinficijensi i njihovi nusproizvodi, neorganska jedinjenja, organska jedinjenja i radionuklidi.
U februaru 2019., PR Newswire je izvijestio o nacionalnom istraživanju koje je provela tehnološka kompanija Bluewater, a koje je otkrilo da je jedna trećina Amerikanaca imala problema sa kontaminacijom vode u posljednje dvije godine. 50% Amerikanaca je zabrinuto zbog zagađivača u svojim zalihama vode. Većina vode za piće ima neku vrstu kontaminanata. Kvalitetu svoje vode za piće možete provjeriti korištenjem traženja poštanskih brojeva na web stranici EWG (Environmental Working Group).
3. Zagađenje vode
Opća zabrinutost zbog zagađenja vode i povezanih ekoloških problema uvelike brine više od polovine svih Amerikanaca koji su učestvovali u anketi 2016. Mnogi izvori vode kao što su potoci, rijeke i okeani postaju zagađeni. Povezani problemi uključuju kisele kiše, zagađenje nutrijentima, odlaganje okeana, gradsko otjecanje, izlijevanje nafte, zakiseljavanje oceana i otpadne vode.
American Rivers objavila je svoj izvještaj za 2019. godinu, izvještaj o najugroženijim rijekama u Americi. rijeke u Aziji, Africi i Južnoj Americi su zagađene. U SAD-u se godišnje prijavi 12 do 18 miliona bolesti koje se prenose vodom, od kojih se polovina prenosi kišama. Globalno, "izbijanja određenih bolesti koje se prenose hranom" povezane su sa zagađenjem vode.
4. Zagađenje zraka
Zabrinutost zbog zagađenja vazduha ostala je stabilna tokom poslednje decenije, sa više od 40 odsto Amerikanaca zabrinuto za kvalitet vazduha u zatvorenom i na otvorenom, emisije ugljika i zagađivače kao što su čestice, oksidi sumpora, isparljiva organska jedinjenja, radon i rashladna sredstva.
Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2019. godine, 9 od 10 ljudi udiše zrak koji ima visok nivo zagađivača. Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da 4,2 miliona ljudi godišnje umre od zagađenog zraka. Za one koji žive u urbanim sredinama, 80% je u regionima gde nivoi zagađenja vazduha prelaze granice SZO. State of Global Air izvještava da je zagađenje zraka broj pet u svijetu za vodeći faktor rizika od smrtnosti. Najveći svjetski faktor rizika je zagađenje zraka finim česticama. Phys.org je izvijestio da je studija iz 2019. koju je proveo Međunarodni savjet za čisti transport (ICCT) pokazala da dizel vozila uzrokuju 47% smrti zbog emisije izduvnih gasova. Smrtni slučajevi emisija izduvnih gasova od dizelskih emisija u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i Indiji bili su 66%.
5. Gubitak tropskih prašuma
Skoro 40% Amerikanaca zabrinuto je zbog udaljenih problema poput gubitka tropskih šuma. Kišne šume pokrivaju samo 2% zemljišta, ali podržavaju 50% njegovih vrsta prema Mongabayu. Ipak, među tropskim šumama površina iskrčenih prašuma je najveća, a najveći dio je usmjeren na izvoz. "Svake godine se poseče i uništi područje prašume veličine New Jerseya", napominje Mongabay.2019. ljetni požari koji su poharali brazilsku Amazoniju i zapalili svijet uzvicima.
6. Klimatske promjene
Klimatske promjene i srodni problemi bili su zabrinuti za 37% Amerikanaca u 2016. Ovo uključuje troposfersko oštećenje ozona uzrokovano CFC-ima (hlorofluorougljicima). Povećanje nivoa emisija gasova staklene bašte NASA bilježi da su temperature 1,7°F više od 1880. godine, smanjenje arktičkog ledenog pokrivača od 13% po deceniji i povećanje nivoa mora za oko 7 inča u posljednjih 100 godina. Štaviše, topliji okeani, glečeri koji se tope na planinskim vrhovima i sve veći broj ekstremnih događaja u SAD-u predstavljaju dokaze klimatskih promjena od strane NASA-e.
Prema anketi Pew Research-a iz 2019. godine, klimatske promjene su i dalje geopolitički argument sa 84% demokrata koji vjeruju da su ljudi uzrok, a samo 27% republikanaca se slaže. Prema anketi CBS News iz 2019. godine, „52 posto Amerikanaca misli da se gotovo svi klimatski naučnici slažu da je ljudska aktivnost glavni uzrok klimatskih promjena, dok 48% kaže da još uvijek postoji neslaganje među naučnicima oko toga da li je ljudska aktivnost glavni uzrok."
Dodatna 23 zabrinutosti
Ostali glavni problemi sa kojima se danas suočava životna sredina su navedeni po abecednom redu.
7. Biološki zagađivači: EPA kaže da su "biološki zagađivači, ili ih proizvode, živa bića." To uključuje bakterije, viruse, plijesan, plijesan, perut, prašinu, grinje i polen, kao zagađivače u zatvorenom prostoru. Nalaze se na mjestima gdje ima hrane i vlage. Mogu izazvati alergijske reakcije ili zarazne bolesti, kojima su podložnija djeca i starije osobe.
8. Ugljični otisak:Ugljični otisak je količina emisije ugljika koju stvara svaka osoba. Pojedinci mogu smanjiti ovaj otisak i njihov uticaj na životnu sredinu, korišćenjem obnovljivih izvora energije (solarna energija, geotermalne toplotne pumpe), recikliranjem i održivim životom.
9. Konzumerizam: Preterana potrošnja utiče na planetu. Prirodni resursi su ograničeni i uništavaju se trenutnim obrascima potrošnje. PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences) je 2019. godine objavio rad koji opisuje kako robna proizvodnja poljoprivrednih kultura stvara gubitke biodiverziteta značajnih razmjera. Naučna studija iz 2017. kaže da globalni lanci snabdevanja ugrožavaju vrste u mnogim žarištima biodiverziteta. Štaviše, 50-80% upotrebe resursa diktira potrošnja domaćinstava, prema drugoj studiji iz 2015. (str. 1).
10. Brane i njihov uticaj na životnu sredinu: WWF izveštava da u svetu postoji 48.000 brana, izgrađenih da obezbede vodu za piće i navodnjavanje, kao i energiju. Međutim, oni dovode do uništavanja staništa, gubitka vrsta i raseljavanja miliona ljudi.
11. Uništavanje ekosistema:Smanjena staništa kao što su akvakultura, estuari, zaštita školjki, uređenje i močvarna područja su odgovorna za gubitak vrsta i mogu se zaštititi kroz ekološku obnovu. Iako globalne inicijative, poput Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) koju je 1992. godine potpisalo 150 zemalja, sve više štite ekosisteme, naučni pregled iz 2016. godine otkrio je da je skoro polovina staništa još uvijek ozbiljno ugrožena.
12. Ušteda energije: Upotreba obnovljive energije za dom i posao, utiče na energetsku efikasnost i izbegava upotrebu fosilnih goriva za ublažavanje klimatskih promena i zaštitu životne sredine.
13. Ribolov i njegov uticaj na morske ekosisteme: Mnogi oblici ribolova kao što su eksploatacioni ribolov, ribolov cijanidom, koćarenje na dnu, lov na kitove i prekomerni ribolov imali su negativan uticaj na vodeni svet. Prema MNN-u (Mreža majke prirode), došlo je do smanjenja populacija od 36% vrsta, od sardina do kitova usamljenih, zbog prekomjerne žetve.
14. Sigurnost hrane: Efekti koje aditivi kao što su hormoni, antibiotici, konzervansi i toksična kontaminacija ili nedostatak kontrole kvaliteta mogu imati na zdravlje. "Svake godine, 1 od 6 Amerikanaca se razboli od kontaminirane hrane" , izvještava Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
15. Genetski inženjering: Ljudi su zabrinuti zbog genetski modifikovane hrane (GMO) i genetskog zagađenja. Centar za sigurnost hrane izvještava u SAD-u, genetski modificirana hrana je istaknuta u lancu opskrbe hranom. Procenti GE hrane uključuju 92% kukuruza, 94% pamuka, 94% soje i 72% sve prerađene hrane.
16. Intenzivna poljoprivreda: Monokultura, navodnjavanje i prekomjerna upotreba hemijskih đubriva i pesticida dovode do gubitka plodnosti tla i povećanja emisije ugljika prema Uniji zabrinutih naučnika (UCS). Slično, uzgoj goveda u industrijskoj poljoprivredi oslanja se na antibiotike koji predstavljaju zdravstveni rizik za ljude. Štaviše, kako WWF ističe u mnogim dijelovima svijeta, uzgoj stoke uzrokuje prekomjernu ispašu, uništavanje i degradaciju šuma, te emisije metana.
17. Degradacija zemljišta: Degradacija zemljišta pogađa 1,5 milijardi ljudi širom svijeta prema Ujedinjenim nacijama (UN). Nastaje zemljoradnjom, ispašom, krčenjem šuma i sječom. Ekstremna degradacija dovodi do dezertifikacije zbog čega 12 miliona hektara godišnje postane neproduktivno.
18. Korištenje zemljišta: Promjene koje rezultiraju zamjenom prirodne vegetacije urbanim širenjem i farmama dovode do uništavanja staništa, fragmentacije, nedostatka slobodnog prostora za ljude i veće emisije ugljika, prema američkom Programu za istraživanje globalnih promjena..
19. Krčenje šuma:Sječa i čista sječa uništavaju staništa divljih životinja i među vodećim su uzrocima izumiranja vrsta. Štaviše, ovo takođe doprinosi globalnom zagrevanju jer drveće zadržava emisije gasova staklene bašte, a u njihovom odsustvu ove emisije se povećavaju, navodi National Geographic.
20. Rudarstvo: Rudarstvo je negativno uticalo na prirodne šume i divlje životinje, štetilo životnoj sredini ljudi, dovodi do ispiranja toksičnih zagađivača i teških metala koji zagađuju vodu, zemlju i zrak, ističe Patagonia Alliance, te stoga preporučuje odgovorno rudarenje prakse. Odvodnjavanje kiselih rudnika takođe ugrožava vodne resurse.
21. Nanotehnologija i budući efekti nanozagađenja/nanotoksikologije: Nano čestice bi mogle zagaditi tlo i podzemne vode, i na kraju dospjeti u lanac ishrane, gdje mogu predstavljati zdravstveni rizik. Međutim, zdravstveni rizici koji oni predstavljaju su nepoznati jer se istraživanja u ovoj oblasti smatraju neodgovornim i stoga neizvodljivim, prema Američkom kemijskom društvu.
22. Prirodne katastrofe:Zemljotresi, vulkani, cunamiji, poplave, tornada, uragani, lavine, klizišta i šumski požari su prirodne katastrofe koje ugrožavaju ljude i životnu sredinu. Kako se u izvještaju UCS-a o globalnom zatopljenju ističe da je došlo do povećanja ekstremnih vremenskih događaja poput snježnih padavina, oluja i poplava u SAD-u povezanih s klimatskim promjenama. Statista izvještava da su, osim SAD-a, Kina i Filipini najteže pogođeni, s ukupnim brojem smrtnih slučajeva od nekoliko stotina hiljada.
23. Nuklearna pitanja: Zabrinutost zbog uticaja oslanjanja stanovništva na nuklearnu energiju, kao što su nuklearne padavine, nuklearno topljenje i proizvodnja dugotrajnog radioaktivnog otpada, muči mnoge Amerikance. Greenpeace nuklearnu energiju smatra sporom i skupom, zaključujući da rizici daleko nadmašuju njene koristi.
24. Ostali problemi zagađenja: Svjetlosno zagađenje i zagađenje bukom mogu utjecati na kvalitet života u stambenim objektima, ljudsko zdravlje i ponašanje. Prema Mercoli, oko 100 miliona Amerikanaca je pogođeno zagađenjem bukom. Odsjek za fiziku na Florida Atlantic univerzitetu, ističe učinak svjetlosnog zagađenja na biljke i životinje poremeteći njihov prirodni biološki sat, utičući na ptice selice, insekte, pa čak i na vodeni svijet.
25. Prenaseljenost: Čini se da prenaseljenost utiče na životnu sredinu opterećujući resurse, ali to je komplikovano obrascima potrošnje, vladinom politikom, dostupnošću tehnologija i regionima u kojima dolazi do porasta stanovništva. Međutim, 2019. godine UN su revidirali svoj izvještaj o svjetskoj populaciji prema prethodnim projekcijama od 11,2 milijarde ljudi do 2100. Novi podaci pokazuju zaokret u stopi nataliteta sa populacijom koja se zapravo smanjuje.
26. Iscrpljivanje resursa: Ograničeni prirodni resursi se previše eksploatišu. Phys.org i Global Agriculture objavili su u julu 2019. o Danu prekoračenja Zemlje. Svijet je potrošio sve prirodne resurse za ovu godinu. Ova vrsta neodrživog korištenja predstavlja opasnost da svijet može ostati bez potrebnih materijala i uticati na ekonomiju i dobrobit ljudi.
27. Kontaminacija tla: erozija tla, zaslanjivanje tla i kontaminacija tla otpadom, pesticidima, teškim metalima i postojanim organskim zagađivačima zabrinjava Amerikance. Zemlja je neophodna za održavanje života i ekonomije.
28. Održive zajednice: Razvoj održivih zajednica zavisi od smanjenja oslanjanja na fosilna goriva, podrške lokalnim farmerima i trgovcima, podsticanja zelenih praksi i izgradnje, razmatranja autohtonih divljih životinja, usvajanja masovnog transporta i čistijih metoda putovanja. Održivi razvoj je neophodan kako bi se osiguralo zadovoljenje ljudskih potreba kao što su stanovanje, kako bi se zaštitili resursi i biodiverzitet, kako bi se kontrolisale klimatske promjene i za stabilnu ekonomiju.
29. Toksini: Toksične hemikalije se koriste u industriji, poljoprivredi, laboratorijama, bolnicama, sistemima upravljanja otpadom, pa čak i stambenim kućama, a uključuju hlorofluorougljenike, teške metale, pesticide, herbicide, otrovni otpad, PCB, DDT, bioakumulaciju, endokrine poremećaje, azbest. One mogu nastati i zbog loše implementiranog upravljanja opasnim otpadom. Oni mogu biti čvrsti, tečni ili gasoviti i mogu zagađivati vazduh, vodu i tlo. Kada uđu u lanac ishrane, predstavljaju zdravstveni rizik posebno za djecu i starije ljude prema National Geographicu.
30. Otpad:Proizvodnja i upravljanje otpadom stvaraju niz ekoloških problema, kao što su otpad, deponije, spaljivanje, morski otpad, e-otpad i kontaminacija vode i tla uzrokovana nepravilnim odlaganjem i ispiranjem toksina, prema Enciklopediji.com.
Pretvaranje brige u akciju
Zaštita životne sredine i očuvanje planete je odgovornost svakog pojedinca i zajednice na Zemlji. Identifikujte interes sa gornje liste da preduzmete mere na ličnom nivou i nivou domaćinstva kako biste imali uticaj na planetu i da biste educirali druge članove zajednice o pitanjima životne sredine.
