Velika depresija je počela 1929. i trajala je do 1939. godine, završavajući se samo uz pomoć ratne ekonomije. Nezaposlenost tokom Velike depresije popela se na dvocifrene nivoe i ostala takva skoro deset godina.
Početak Velike depresije
Velika depresija je počela u Sjedinjenim Državama kada je berza pala 29. oktobra 1929. Ovaj dan je postao poznat kao 'Crni utorak.' Do tada su američki potrošači sve više posuđivali (i vraćali) novac, na berzi su se harale hartije od vrijednosti, a cijene dionica često su bile naduvane. Cijene dionica počele su da opadaju u ljeto 1929., a prodaja je dostigla nivo panike do oktobra.
Najmanji nivo tržišta svih vremena dogodio se u julu 1932. i 1933. se smatra vrhuncem Velike depresije. Do tada je gotovo 50 posto američkih banaka zatvoreno ili su bile blizu propasti. Ukupan broj banaka je opao za oko 30 posto između 1929. i 1934. godine, sa prosječnom stopom od 600 banaka koje su propadale godišnje između 1921. i 1929.
Kao rezultat toga, nivoi trgovine (izvoz robe), poslovi i lični prihodi su opali širom Amerike, uzrokujući drastičan pad prihoda od poreza koje je prikupila vlada. Izgradnja je u nekim regijama praktično stala. Poljoprivrednici su imali težak period jer su cijene roba dostigle dno. Neki poljoprivredni proizvodi smanjeni su za čak 60 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) smanjen je za skoro polovinu, pao je sa 104 milijarde dolara 1929. na 56 milijardi dolara 1933. godine.
Nezaposlenost iz doba depresije
Ova finansijska kriza dovela je do značajnog (i negativnog) uticaja na zapošljavanje, kako u SAD tako iu inostranstvu. Nezaposlenost je značajno porasla u gradovima, posebno u onima u kojima je mnogo radnika bilo zaposleno u jednoj industriji.
Rekordna nezaposlenost u SAD
U Sjedinjenim Državama, nezaposlenost je porasla na 25 posto na najvišem nivou tokom Velike depresije. Bukvalno, četvrtina radne snage u zemlji bila je bez posla. Ovaj broj je preveden na 15 miliona nezaposlenih Amerikanaca. Stopa nezaposlenosti nije pala ispod deset posto sve dok zemlja nije ušla u Drugi svjetski rat u decembru 1941.
Rasprostranjena nezaposlenost tokom ovih godina ima značajan uticaj na populaciju SAD-a. Programi socijalne pomoći koji danas postoje za pomoć ljudima u teškim vremenima tada nisu bili dostupni. Nije postojalo osiguranje za slučaj nezaposlenosti koje bi davalo beneficije ljudima koji su ostali bez posla. Ljudi koji su imali sreću da se zaposle plašili su se gubitka posla i da će završiti poput mnogih raseljenih radnika koji su 'jahali šinama' u potrazi za poslom.
Nezaposlenost širom svijeta
Uticaj Velike depresije na zapošljavanje proširio se i izvan Sjedinjenih Država.
- Kanadske stope nezaposlenosti bile su čak i veće nego u Sjedinjenim Državama, sa 30 posto kanadske radne snage bez posla.
- U Glasgowu je nezaposlenost porasla na ukupno 30 posto. U područjima poput Newcastlea, gdje je glavna industrija bila brodogradnja, situacija je bila mnogo gora. Industrija brodogradnje je doživjela posebno dubok pad, dovodeći stopu nezaposlenosti na nevjerovatnih 70 posto.
- Više od 200 radnika iz Jarrowa, u sjeveroistočnom dijelu Engleske, marširalo je u London u oktobru 1936. godine kako bi predalo peticiju koju je potpisalo više od 12.000 ljudi tražeći od vlade da preduzme mjere, budući da je region patio ekstremno siromaštvo. Premijer Stanley Baldwin odbio je da se sastane s njima, ali su uspjeli uručiti peticiju parlamentu.
Ruzveltova administracija
Jedna od prvih akcija koje je Franklin Roosevelt preduzeo kada je postao predsjednik Sjedinjenih Država 1933. godine bila je proglašenje praznika koji je trajao od 6. do 13. marta 1933. Njegova administracija je također bila odgovorna za uvođenje zakona za osiguranje banke.
Pored toga, Ruzveltova vlada je bila odgovorna za donošenje zakona kojima se daje hipoteka farmerima i ljudima koji su posedovali kuće. Kao rezultat toga, vladine garancije zajma postale su dostupne novim vlasnicima kuća i milionima ljudi je data pomoć vlade.
Okončanje Velike depresije
Dolazak Drugog svjetskog rata 1939. godine stvorio je radna mjesta za nezaposlene radnike, kako unutar tako i izvan oružanih snaga, što je konačno pomoglo u okončanju Velike depresije. Fabrike su počele da proizvode oružje, opremu i druge predmete za upotrebu u vojsci. Žene su masovno ulazile u radnu snagu, radeći poslove koje su ranije obavljali muškarci, započevši trend koji će se nastaviti tokom ratnih napora.
