Kanadska provincija Québec ima jedinstvenu kulturu pod utjecajem nekoliko kulturnih i etničkih grupa. Od prvih naroda do francuskih, engleskih, škotskih i irskih doseljenika tokom ranih godina formiranja zemlje, Québécois su razvili vlastitu bogatu tradiciju. Nedavna imigracija u pokrajinu donijela je i više multikulturalnog duha u posljednjih nekoliko decenija.
Demografija Québeca
Po popisu stanovništva iz 2016. godine Québec je imao 8,16 miliona stanovnika i procjenjuje se da će narasti na 8.18 miliona u 2020. Najnoviji podaci o rasnim grupama u pokrajini su iz 2016. godine, sa 12,96% stanovništva manjinske etničke pripadnosti, a ostatak belci. Od tih 12,96%, etnička podjela je:
- 30.9% Crna
- 20.7% arapski
- 12,9% Latinska Amerika
- 2.2% Aboridžini
- 8.8%% južnoazijski
- 9.6% kineski
- 6,1% jugoistočne Azije
- 3.4% filipinski
- 3,1% zapadnoazijski
- 0.8% korejski
- 0,4% japanski
francuski jezik u Québecu
Oko 84% stanovnika Québeca govori francuski kao svoj maternji jezik i to je službeni jezik u pokrajini. Stanovnici Engleza se smatraju manjinskom grupom sa oko 10% koji govori engleski kod kuće. Od drugih jezika osim engleskog, kod kuće se najviše govore:
- španski 92, 330 (1,2%)
- arapski 81, 105 (1.1%)
- Aboridžinski jezici 40, 190 (koji obuhvata nekoliko plemenskih jezika) (0,5%)
- Mandarin 37, 075 (0,5%)
- italijanski 32, 935 (0,4%)
Québec i imigracija
Prema popisu iz 2016. godine, 13,7% stanovništva Québeca su imigranti. Imigranti dolaze iz širokog spektra zemalja, a najveći broj nedavnih imigranata (između 2011. i 2016.) dolazi iz:
- Francuska (9,3%)
- Haiti (7,8%)
- Alžir (7,6%)
- Maroko (6,3%)
- Kamerun (3,5%)
- Iran (3,5%)
- Sirija (3,5%)
- Tunis (2,7%)
- Filipini (2,6%)
- Obala Slonovače (2,4%)
Kulture Québeca
Nekoliko grupa je imalo uticaj na kulturnu mešavinu savremenog Kvebeka. Iako se Québec smatra prvenstveno francuskim, postoji mnogo različitih uticaja koji se mogu pronaći.
Francuska kultura u Québecu
Uticaj francuskih doseljenika koji su došli u Québec počevši od 1600-ih imao je dubok uticaj na pokrajinu i i danas je dominantna kultura i jezik. Doseljenici su hrlili u Nouvelle France („Nova Francuska) od 1534. do 1763. godine, posebno 1660-ih i kasnije. Iako su francuski doseljenici u Québecu službeno postali dio engleske Kanade 1763. Pariskim ugovorom, oni su čvrsto zadržali svoj francuski identitet. zbog velike koncentracije Kanađana koji govore francuski u Québecu i visoke stope nataliteta kako bi zadržali tu populaciju, uspjeli su zadržati većinu francuskog govornog područja čak i danas. Francuska kultura dominira pokrajinom zbog velike populacije, kao i zakona koji podržavaju zadržavanje Francuski identitet.
Prvi narodi
Aboridžinska plemena su bila prvi doseljenici u Québec i ime provincije je algonkinska riječ za "tjesnac". Jedanaest plemena nastavlja da naseljava Québec, uključujući Algonkiance, Micmake, Mohawke, Ojibwaye i Inuite. Svako od ovih plemena ima svoju kulturu, običaje i jezik, od kojih mnoga i danas govore svojim jezikom kod kuće. Uprkos pokušajima da se primoraju domorodačka plemena da se asimiliraju u dominantnu kulturu u periodu od 1847. do 1996. godine, oni su nastojali da održe sopstvene kulture i odvojeni suverenitet. 2019. neka plemena potpisala su memorandume o pomirenju i samoopredeljenju sa vladom Kvebeka.
Akadijska kultura
Akacijanci su izvorno francuski kolonisti sa odvojenom kulturom od doseljenika u Novoj Francuskoj. Ovi doseljenici su se uglavnom preselili u istočni dio Kanade uz obalu, pa otuda i naziv "pomorski", iako su se neki naselili u istočni Québec duž zaljeva Chaleur, otoka Magdalena, Gaspesija i sjeverne obale provincije. Englezi su mnoge od njih protjerali tokom francuskog i indijskog rata u događaju poznatom kao le Grand Dérangement (Veliki preokret ili protjerivanje) i mnogi su umrli, dok su drugi pronašli put do Luizijane i razvili se u ono što danas znamo kao Cajuns. Za one koji danas ostaju u Québecu, govore naglašenim dijalektima francuskog koji je sličan onom američkih Cajuna. Dodatno:
- Akađani su žestoko ponosni na svoju kulturu i imaju svoju Société Nationale de l'Acadie, zastavu, državni praznik i himnu.
- Kultura je poznata po svojim šarenim i bujnim paradama, uključujući Tintamarre i Mi-Carême.
- Imaju i svoj stil pozorišta i muzike.
Engleski, irski i škotski doseljenici
Doseljenici iz Engleske, Škotske i Irske došli su u Québec 1700-ih, ali nisu došli u većem broju sve do nakon revolucionarnog rata u SAD. S. Posebno su pronađeni u urbanim područjima uključujući Montreal i Quebec City. Montreal je dom za većinu ovih potomaka koji su zadržali svoj engleski jezik, iako su se drugi asimilirali u francusku kulturu kako bi postali uspješni u frankofonskom društvu. Zbog toga ćete naći mnoge Kvebečane u potpunosti uklopljene u francusku kulturu i francuski kao njihov prvi jezik sa tradicionalnim škotskim, irskim i britanskim prezimenima. Utjecaj njihovih kultura još uvijek se može naći u kuhinji Québécoisa, kao što su krompir i čaj. Takođe se može naći u plesu poznatom kao giga koji potiče od irskih i škotskih "reels" ili step plesa.
Multikulturalizam i Québec
Iako se u Québecu mogu naći mnoge različite kulture, uvijek je postojao pritisak da se održi jaka francusko-kanadska kultura i jezik. To je dovelo do "dvojnog državljanstva" u Kanadi gdje su francuski i engleski potrebni za sve državne poslove i valutu, iako se samo u Québecu francuski smatra službenim jezikom. Napetost između francuske i engleske Kanade ostaje i danas, uključujući snažan separatistički pokret u Québecu.
Zakon i francuski jezik u Québecu
Jedna od najistaknutijih karakteristika u Québecu koja otežava da se postane istinski multikulturalno društvo su strogi zakoni koji se odnose na jezik. Charte de la Langue Française (Povelja francuskog jezika) iz 1977. nalaže da se francuski jezik koristi u svim poslovima, javnim natpisima, reklamama, ugovorima, javnim i privatnim dokumentima, pa čak i softveru, web stranicama i igrama. Može se koristiti i engleski, ali mora postojati i francuska verzija. Preduzeća koja se ne pridržavaju podliježu Uredu Québécois de la Langue Française i mogu se suočiti sa značajnim kaznama.
Stavovi prema imigraciji u Québecu
Zbog nacionalizma u Kvebeku koji govori francuski, došlo je do neprijateljstva prema imigraciji. Ovo je čak izraženo i prema imigrantima iz Francuske, iako je u celini pokrajina više dobrodošla prema onima koji već govore francuski imaju veću verovatnoću da se lakše asimiliraju u poređenju sa drugim etničkim grupama. Umjesto da promovira multikulturalizam koji je politika cijele Kanade, Québec se fokusira na "interkulturalizam" koji je povoljan za pluralističko društvo.
Međutim, interkulturalizam promoviše francusko-kanadsku kulturu iznad svih drugih i ne vidi sve kulture prisutne u pokrajini jednako vrijednim. Posljednjih godina također je bilo nastojanja da se ograniči broj imigranata koji ulaze u pokrajinu i da se od njih zahtijeva da prvo polože testove jezika i kulturnih vrijednosti. Ankete stanovnika Kanade 2018. godine pokazale su da je najnepovoljniji stav prema muslimanima bio u Québecu.
Stavovi urbanog Québeca prema multikulturalizmu
Najraznovrsnija etnička i kulturna područja Québeca mogu se naći u njegovim većim gradovima, naime Montrealu i Québec Cityju. Montreal je poznat po velikoj populaciji Jevreja, Italijana i Iraca, kao i dom novijih doseljenika iz Azije, Afrike i Bliskog istoka. Ovo je bez sumnje zbog toga što je Montreal drugi po veličini grad u Kanadi sa živom međunarodnom poslovnom kulturom koja privlači raznoliku kolekciju imigranata. Uprkos žarkom insistiranju na očuvanju francusko-kanadske kulture i jezika u pokrajini, Montreal se izdvaja kao jedan od etnički i kulturno najrazličitijih gradova ne samo u Kanadi već i na međunarodnom nivou.
Budućnost kulture Québeca
Iako je jasno da će francusko-kanadska kultura ostati dominantna snaga u kulturi Québeca, multikulturalizam će se najvjerovatnije nastaviti širiti u budućnosti. U posljednjih nekoliko decenija došlo je do pada upotrebe francuskog jezika u Kvebeku, kao iu Kanadi općenito. Vlada Québecoisa čini se nepokolebljivom u svojim pokušajima da održe dominantno francusko društvo, iako će potreba da postanu multikulturalni zbog zahtjeva međunarodne trgovine i dalje poticati na raznolikije društvo u Québecu.
