Ako razmišljate o odlasku na terapiju, imat ćete mnogo različitih tipova na izbor. Zapravo, neki istraživači vjeruju da se danas u svijetu nudi više vrsta psihoterapije nego što osoba može i izbrojati. I broj nastavlja da raste. Dakle, kako biste trebali znati koja vam je vrsta savjetovanja potrebna? Da li je uopće važna vrsta psihoterapije koju odaberete?
Pronalaženje prave vrste terapije za vas može biti jednako važno kao i pronalaženje pravog terapeuta. Možete istražiti ovaj katalog opcija psihoterapije da saznate više o različitim tipovima i pronađete onu koja vam može ponuditi podršku koju tražite.
5 glavnih tipova psihoterapije
Ljudi su decenijama zainteresovani za samousavršavanje i emocionalnu regulaciju. Neki ljudi vjeruju da praksa terapije datira još iz antičke Grčke. Drugi tvrde da terapija kakvu poznajemo nije razvijena sve do kraja 18. veka.
Sama psihoterapija proizilazi iz pet različitih škola mišljenja. Ove osnovne vrste terapije imaju različite pristupe održavanju mentalnog zdravlja. Na primjer, neki se fokusiraju na misaone obrasce dok se drugi fokusiraju posebno na ponašanja. Osim toga, neki oblici terapije podržavaju ideju da je najbolji način za rješavanje sukoba fokusiranje na sadašnjost, dok drugi insistiraju na tome da prošlost osobe treba istražiti.
Što više znate o različitim vrstama terapije, možda ćete se osjećati moćnije da potražite pomoć koja je prava za vas. Možete koristiti ove informacije da se educirate o različitim terapijskim opcijama koje su dostupne i pronađete terapeuta koji vam odgovara.
Psihoanaliza
Psihoanalizu je stvorio Sigmund Frojd u 20. veku. Okreće se oko ideje da su ljudi poput sante leda. Većina njihovih misli, emocija i ponašanja proizlazi iz njihovog nesvjesnog ja koji leži ispod površine.
Ovaj pristup se fokusira na nečija prošla životna iskustva, traume, unutrašnje sukobe i impulse ponašanja. Zatim se ovi elementi analiziraju kako bi pomogli ljudima da shvate kako i zašto utiču na njih u sadašnjosti. Nakon što se ove asocijacije naprave, ljudi mogu početi rješavati svoje veze s prošlošću i mijenjati svoje ponašanje.
Psihoanaliza može uključivati:
- Slobodno udruživanje- Ova praksa omogućava osobi da iznese svoje mišljenje bez cenzure ili osuđivanja. Može pomoći da se otkriju inhibirane misli, mišljenja i sjećanja koja mogu utjecati na njihovo današnje ponašanje.
- Analiza snova - Baš kao što ime govori, ova tehnika uključuje tumačenje snova analizom simbola i istraživanjem osnovnih značenja.
- Analiza otpora - Ova praksa proučava otpor kao znak odbrane i svrstava ga u tri kategorije poznate kao svjesna, id i represija. Zatim se ove opozicije proučavaju kako bi se otkrilo zašto ih osoba doživljava.
Terapija ponašanja
Terapija ponašanja, koja se još naziva i kondicionirana terapija, ima za cilj promjenu neupotrebljivih obrazaca ponašanja i smanjenje negativnih simptoma koje osoba može iskusiti. Kao što ime govori, ova vrsta terapije se uglavnom fokusira na ponašanje osobe, a ne na nečije misli ili prošla iskustva.
Ova vrsta terapije takođe istražuje faktore koji doprinose ponašanju. Na primjer, uzima u obzir faktore poput okruženja u kojem se ponašanja najčešće javljaju, kao i ljudi koji su tipično prisutni.
Neki elementi bihevioralne terapije uključuju:
- Proba ponašanja - Ova tehnika poboljšava društvene vještine demonstrirajući nove obrasce ponašanja i metode komunikacije. Zatim, ljudima se daje vremena da uvježbavaju vještine na sesijama prije nego što ih koriste u stvarnom svijetu.
- Modeliranje - Modeliranje, koje se naziva i modeliranje ponašanja, je strategija učenja zasnovana na posmatranju i imitaciji. To uključuje vidjeti primjer, a zatim pokušati sami oponašati ponašanje.
- Sistematska desenzibilizacija - Ova strategija se koristi za smanjenje anksioznosti kroz duboku relaksaciju mišića i izlaganje situacijama koje izazivaju anksioznost. Pomaže u izgradnji otpornosti osobe izlažući je situacijama niske anksioznosti i postepeno razvijajući one koje stvaraju velike količine anksioznosti.
Kognitivna terapija
Ovaj oblik terapije temelji se na ideji da negativni obrasci mišljenja i izobličenja stvaraju beskorisne emocije i ponašanja. U ovoj vrsti terapije, ljudi prate svoje misli i postepeno uče da ih mijenjaju u one koje su korisnije.
Pored toga, kognitivna terapija izaziva ljude da procijene način na koji gledaju na svijet i potencijalno promijene svoje percepcije. Tokom sesija, pružaoci usluga podstiču ljude da pronađu dokaze koji podržavaju ili su u suprotnosti sa njihovim mislima i percepcijama. Tada ljudi mogu procijeniti dokaze i sami odlučiti da li ih ima dovoljno da podrže njihov originalni način razmišljanja.
Neki elementi kognitivne terapije uključuju:
- Kognitivno restrukturiranje - Ova tehnika pomaže ljudima da otkriju, prate i osporavaju negativne misli koje mogu imati o sebi ili svijetu. Zatim ih uče kako da promene svoje misli u korisnije.
- Razumijevanje izobličenja misli - Iskrivljenja misli su netačna vjerovanja ili percepcije koje ljudi mogu imati. Kognitivna terapija podučava razne distorzije, a zatim pomaže ljudima da provjere svoje misli da vide da li upadaju u jedan od beskorisnih obrazaca razmišljanja.
Humanistička terapija
Ova vrsta terapije ima za cilj da pomogne ljudima da postignu osećaj ličnog rasta. Tokom sesija, ljudi su u mogućnosti da istraže iskustva iz stvarnog svijeta koja su fokusirana na razvoj njihovog potencijala.
Humanistička terapija takođe pomaže ljudima da usredsrede svoje misli na sadašnjost i regulišu svoje emocije. Osim toga, omogućava ljudima da razviju osjećaj odgovornosti za svoje postupke, mijenjaju beskorisne aspekte svoje ličnosti i razviju osjećaj samopouzdanja.
Neki primjeri humanističkih terapija uključuju:
- Terapija usmjerena na klijenta - Terapija usmjerena na klijenta stvara odnos klijent-terapeut koji se zasniva na dosljednoj empatiji, razumijevanju i poštovanju. Terapeut otkriva način na koji klijent gleda na svijet, a zatim pomaže klijentu da promijeni beskorisne perspektive, riješi konflikt, upravlja svojim osjećajima i promijeni svoj pristup životu kako bi bolje odgovarao njegovim potrebama.
- Gešt alt terapija - Ovaj oblik terapije fokusira se na to kako se osoba osjeća i funkcionira u sadašnjosti, umjesto da istražuje elemente svoje prošlosti. Jedan od osnovnih principa je da osoba postiže rast kroz asimilaciju sa svojom okolinom, što se ostvaruje kroz rast ličnosti i samosvijest.
- Egzistencijalna psihoterapija - Egzistencijalna terapija je takođe usredsređena na nečiju sadašnjost umesto na njenu prošlost. Pomaže ljudima da pronađu smisao života, iskuse svoje emocije, usavrše svoje vještine donošenja odluka i promoviraju autonomiju.
- Iskustvena psihoterapija - Aktivna iskustva su na čelu iskustvene terapije. Ovaj pristup slijedi ideju da istinska promjena dolazi kada je osoba u stanju da izrazi i pristupi svojim unutrašnjim mislima i osjećajima iz prošlosti i sadašnjosti.
Holistička terapija
Holistička terapija, koja se naziva i integrativna terapija, uzima u obzir osobu kao cjelinu. Na primjer, fokusira se na duhovno, emocionalno, obrazovno i mentalno okruženje osobe. Ovaj pristup terapiji također educira ljude o promjeni ponašanja i važnosti aktivnosti samopomoći kako bi se promoviralo izlječenje.
Druge vrste terapije
Iako postoji pet škola mišljenja koje su stvorile osnovu terapije, ne postoji samo pet vrsta koje možete izabrati. Nakon što su stvoreni originalni oblici, polje psihologije je nastavilo da istražuje, testira i pronalazi nove načine da pomogne ljudima da se brinu o svom mentalnom zdravlju.
Ovo je dovelo do stvaranja mnogo više vrsta psihoterapije. Neki od ovih novijih oblika također su dizajnirani za liječenje specifičnih stanja mentalnog zdravlja na koje su se prvobitne psihoterapije trudile riješiti, kao što je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Ako ste već probali terapiju i ustanovili da vam ona nije dala rezultate kojima ste se nadali, u redu je. Postoji nekoliko terapija koje bi mogle biti bolje prikladne. Istražite listu ispod da saznate više o dodatnim terapijama koje bi mogle pružiti njegu koja vam je potrebna.
Desenzibilizacija i reprocesiranje pokreta očiju (EMDR)
EMDR je razvijen 1987. kako bi pomogao u ublažavanju simptoma PTSP-a. To je vrsta individualne terapije koja koristi bilateralne pokrete očiju, kao što je uzastopno gledanje s lijeva na desno, kako bi se pomoglo ljudima da procesuiraju traumatske događaje.
Razlikuje se od drugih terapija jer se fokusira na to kako se memorija pohranjuje u mozgu, a ne samo na upravljanje mislima i fizičkim senzacijama koje nastaju kada se traumatično sjećanje aktivira. Osim pokreta očiju, koriste se i druge vrste bilateralne stimulacije, poput tapkanja i tonova koji se javljaju na obje strane tijela.
Za razliku od drugih tretmana koji su fokusirani na traumu, on ne zahtijeva od osobe produženo izlaganje traumatskom sjećanju niti zahtijeva intenzivne opise traume. Obično se tretman provodi dva puta sedmično u periodu od 6-12 sesija, iako mnogi ljudi imaju koristi od još manje sesija.
Kognitivno-bihejvioralna terapija (CBT)
CBT, također poznat kao Beck terapija, često se koristi za liječenje raznih mentalnih zdravstvenih stanja, kao što su depresija, anksioznost i poremećaji u ishrani. Istraživanja pokazuju da CBT može biti barem jednako efikasan kao i drugi oblici terapije, pa čak i neki oblici lijekova.
CBT ima za cilj da upravlja i promeni beskorisno ponašanje i obrasce razmišljanja. Osim toga, pacijenti i terapeuti rade zajedno na stvaranju alata za strategije suočavanja. Ljudi mogu koristiti ove tehnike da pomognu u upravljanju svojim mislima, fizičkim osjećajima i ponašanjem kad god dožive borbu.
Dijalektička bihejvioralna terapija (DBT)
DBT je terapija koja se često koristi za liječenje složenih problema mentalnog zdravlja, kao što je granični poremećaj ličnosti. Praksa ima za cilj da pomogne ljudima da bolje regulišu, upravljaju i nose sa svojim emocijama.
Različite faze DBT-a pomažu ljudima da prihvate svoje ponašanje, a zatim izgrade vještine koje su im potrebne da ih promijene. Obično nudi kombinaciju bihevioralnih i kognitivnih terapija, kao i svjesnosti.
Ako postoji pristup koji vas zanima, potražite stručnjaka za mentalno zdravlje koji koristi tu strategiju. Budite sigurni da odnos klijent-terapeut čini da se osjećate podržano i da ima jasne granice. Možete zatražiti telefonsku konsultaciju ili prisustvovati prvoj sesiji kako biste dobili bolju predstavu o terapijskom procesu i koliko dugo može trajati. Ako testirate strategiju i ona nije za vas, u redu je. Možete nastaviti isprobavati druge dok ne pronađete ono što tražite.
